U zdravom tijelu zdrav duh :)

Svima je dobro poznata povezanost tjelesne aktivnosti s tjelesnim zdravljem. Redovita tjelesna aktivnost osigurava zaštitu od pretilosti, srčanih bolesti, dijabetesa, osteoporoze, malignih bolesti i drugih negativnih posljedica na naš organizam.

Međutim postoji li veza između tjelesne aktivnosti i mentalnog zdravlja i zašto je poželjno baviti se tjelesnom aktivnošću od malih nogu?

Mnoga istraživanja pokazuju da postoji snažna veza između tjelesne aktivnosti i mentalnog zdravlja.

Tjelesna aktivnost ima itekako važnu ulogu u unapređenju mentalnog zdravlja i kvalitete života kako kod odraslih tako i kod djece.

Prvo, tjelesne aktivnosti doprinose smanjenju stresa i anksioznosti. Kada vježbamo, naše tijelo oslobađa endorfin, koji je prirodni hormon sreće i zadovoljstva. Ovaj hormon pomaže u smanjenju osjećaja tjeskobe i stresa te povećava osjećaj dobrobiti.

Drugo, tjelesne aktivnosti pomažu u prevenciji depresije. Mnoga istraživanja pokazuju da redovita tjelovježba, posebice aerobno vježbanje može smanjiti rizik od depresije i pomoći u njezinoj prevenciji. Vježbanje potiče oslobađanje neurotransmitera poput serotonina i dopamina koji pomažu u regulaciji raspoloženja i smanjenju simptoma depresije.

Treće, tjelesne aktivnosti pozitivno utječu na sliku o sebi. Povećavaju samopoštovanje, odnosno doživljaj vlastite vrijednosti i poboljšavaju pojam o sebi. Kada vježbamo, poboljšavamo svoje tijelo i postajemo jači. To može pomoći u osjećaju zadovoljstva sa sobom te povećati samopouzdanje koje može biti narušeno, posebice u tinejdžerskoj dobi.

Četvrto, tjelesne aktivnosti pomažu u održavanju zdravih društvenih odnosa. Mnoge aktivnosti poput timskih sportova i grupnih vježbi uključuju interakciju s drugom djecom. To može pomoći u izgradnji pozitivnih društvenih odnosa i povećati osjećaj pripadnosti.

Konačno, tjelesne aktivnosti pomažu u poboljšanju kognitivnih funkcija. Mnoga istraživanja pokazuju da redovita tjelovježba može poboljšati kognitivne funkcije poput pamćenja, koncentracije, pažnje i procesa donošenja odluka. To može pomoći u boljem obavljanju svakodnevnih školskih zadataka i povećati produktivnost.

Uzevši sve u obzir, pronađite aktivnost u kojoj se vaše dijete najbolje osjeća. Ako dijete nije zainteresirano za bavljenje sportom, tjelesno aktivan može se biti i na druge načine – hodanje, trčanje, planinarenje, ples, plivanje, pilates, aerobik, vožnja bicikla…dok god se potiče djetetov fizički i psihički razvoj.

«Kada bi se vježbanje moglo staviti u tabletu, taj bi lijek bio najkorisniji i najviše bi se pripisivao» (Staff, 1992)

Vaš Centar Luka Ritz