„Grč u želucu, praznina u glavi“ – ispitna anksioznost

Ponedjeljak matematika, utorak hrvatski, srijeda čak engleski i priroda… Školsku svakodnevicu obilježavaju ispitne okolnosti. Nerijetka je situacija da se djeca nalaze u moru ispita i zadataka, stoga ne čudi da je stres dobro poznat partner u školskim klupama.

Ispitna anksioznost predstavlja neugodno stanje koje dijete (ili odrasla osoba) doživljava prije ispitne situacije, bilo da se radi o usmenoj, pisanoj provjeri znanja ili samom razmišljanju o takvim situacijama. Dijete na takvu situaciju odgovara različitim tjelesnim (znojenje, lupanje srca, ubrzano disanje…), emocionalnim (strah, sram, panika…) ili ponašajnim reakcijama (izostajanje iz škole, kašnjenje u školu, plakanje…), popraćenim predviđanjima neuspjeha.

Roditelji se često javljaju u Centar tražeći podršku u izboru adekvatnog pristupa navedenom problemu, uslijed čega prepoznajemo potrebu za učestalim isticanjem važnosti odnosa povjerenja s djetetom. Razgovor je osnovno sredstvo prepoznavanja onoga što djetetu predstavlja problem i što dovodi do toga da uoči ispitne situacije doživljava stres. Stoga, dragi roditelji, pitajte svoje dijete o okolnostima njegove problemske situacije (kada se počeo javljati određeni problem, što tada osjeća, kako se ponaša, o čemu tada razmišlja…). Budite mu podrška u razumijevanju njegovih emocija, koristeći rečenice poput, primjerice – „Čujem da te to zaista uznemirava. Žao mi je što te boli trbuh kada se pripremaš za ispit iz matematike“. Kako biste utjecali na razvoj motivacije djeteta u rješavanju aktualnog problema, možete zajednički napraviti listu prijašnjih djetetovih uspjeha kako biste ga podsjetili koje je sve izazove uspješno prevladalo. Pohvalite i nagradite trud kojeg dijete ulaže u proces učenja i pripremanja za ispit. Ukoliko dijete iskazuje otpor prema učenju, nastojte aktivno sudjelovati u pripremi djetetovog učenja za ispit/test. Pokušajte zajedno podijeliti nastavni sadržaj koji treba pripremiti za ispit, osigurajte mu adekvatne uvjete za učenje te istražite koji način učenja djetetu najviše odgovara. Možete i odglumiti ispitnu situaciju u kojoj ćete Vi, kao roditelj, preuzeti ulogu učitelja koji ispituje, a vaše dijete ulogu učenika koji usmeno odgovara (ako se radi o usmenom ispitivanju) ili mu sastavite ispit s pitanjima (ako se radi o pisanoj provjeri znanja).

Pokažite interes za zbivanja u školi. Dijete voli pričati o aktivnostima u kojima je sudjelovalo tijekom boravka u školi (primjerice igre s vršnjacima, razgovori s prijateljima…). Na taj način dijete shvaća kako škola nije isključivo mjesto na kojem treba ostvariti obrazovni uspjeh, već i mjesto za druženje i igru s prijateljima. Takvim ćete razgovorom ujedno moći i provjeriti postoji li problem u planu vršnjačkih odnosa (primjerice, ismijavanje djetetovog ne/uspjeha od strane vršnjaka), a zbog kojeg Vaše dijete iskazuje tjeskobu uoči ispitne situacije.

Pomozite djetetu da se dobro osjeća na dan ispita. Za svaki novi dan, a posebno djetetu stresan dan, važno je da se dijete dobro naspava. Prije odlaska u školu, možete s njim raditi i na tehnikama opuštanja – upalite radio ili njemu omiljenu glazbu, zajedno primijenite tehnike trbušnog disanja, uputite ga da zatvori oči i broji unatrag od pet i slično. I na kraju, baš kao što i sami volite dobiti ohrabrenje uoči Vašeg poslovnog/karijernog izazova, tako i svom djetetu uputite riječi ohrabrenja – vjerovanje roditelja u djetetovu sposobnost doprinosi djetetovom razvoju samopouzdanja.