Kako smanjiti predrasude i stereotipe?

Prošli smo tjedan pisali o predrasudama, stereotipima i diskriminaciji. Predrasude i stereotipi nisu nužno loši ukoliko nas podržavaju u  ostvarivanju svojih ciljeva i ideja, sve dok ne ugrožavaju na bilo koji način drugo ljudsko biće, a tada postaji izuzetno razorni i štetni. Istraživanja pokazuju kako ljudi koji su mete predrasuda imaju slabije mentalno i fizičko zdravlje, veću učestalost depresije, lošije ocjene, slabije mogućnosti zaposlenja, manje plaće, a time i više stresa.

Poznato je da je predrasude teško mijenjati zato što su duboko usađene u svijesti čovjeka, ali ne treba gubiti nadu jer nitko od nas nije rođen s predrasudama! One se uče od malih nogu, ali kao što se nauče, mogu se i odučiti. 😉

Kako ih smanjiti?

Prvotno i ono najbitnije što se tiče smanjenja predrasuda i stereotipa kod djece, važno je da se roditelji, učitelji i učiteljice, odgajatelji i odgajateljice i ostale osobe u neposrednoj okolini djece, suoče s vlastitim predrasudama jer su one štetne za djecu iz razloga što stvaraju negativne osjećaje, neprijateljske stavove, pojačavaju osuđivanje među djecom, dovode do straha i izbjegavanja pripadnika drugih skupina te kod djece u diskriminaciji stvaraju osjećaj manje vrijednosti i socijalne odbačenosti.

Zadatak svih nas u neposrednoj blizini djece, a i općenito, jest da promislimo o tome koje su naše predrasude, kako smo ih formirali.  Prije nego sudite osobu, pitajte ga/ju da vam objasni zašto je on/ona napravio ono o čemu se raspravlja, promislite na čemu temeljite svoje stavove i mišljenja o nekoj osobi… Sjetite se da vi sigurno ne biste voljeli da vas netko osuđuje prije nego vas sasluša ili čak upozna!

Jedna od korisnih metoda za smanjenje predrasuda i stereotipa jest preuzimanje perspektive druge osobe ili hodanje u „tuđim cipelama“. Preuzimanje perspektive druge osobe ili ulazak u tuđe cipele nas može potaknuti da zamislimo i doživimo emocije koje doživljavaju mete predrasude. Time se potiče naš osjećaj sličnosti, simpatije, empatije, a tako i blizine pojedincima koje bi mogle biti mete naših predrasuda i diskriminacije, što rezultira i našim pozitivnijim stavovima prema njima. Također time kod djece možemo potaknuti prihvaćanje različitosti te da se tim različitostima treba prilagoditi. Često se događa da djeca ismijavaju i vrijeđaju jedni druge zbog njihove različitosti. U takvoj situaciji treba potaknuti djecu se postave u tuđoj cipele tj. poziciju i zauzmu perspektivu mete njihovih predrasuda i potaknuti na promišljanje kako bi se oni osjećali da se prema njima tako ponaša. Tim načinom se potiče djecu da razmišljaju o vlastitom ponašanju što pridonosi smanjuju predrasuda i diskriminacije. Jedno istraživanje je pokazalo da pisanje eseja u kojem mladi trebaju zauzeti perspektivu starijih osoba samo po sebi smanjuje stereotipe o starijim ljudima te dovodi do pozitivnijih stavova prema njima.

Druga korisna metoda smanjenja predrasuda i stereotipa može biti dekategorizacija, koja se odnosi na naglašavanje individualnosti pojedinca nad njegovom pripadnosti određenoj grupi. To u praksi izgleda ovako: – Sljedeći put kada susretnete osobu o kojoj imate određenu predrasudu temeljem njene pripadnosti određenoj skupini, pokušajte upoznati baš tu osobu – koje su njene osobne karakteristike, što voli/ne voli, koje su njene ambicije i ciljevi… Iz tog razloga je važno pričati i upoznavati se s ljudima s različitim mišljenjima, stavovima i svojim predrasudama. Valja imati na umu da ljudi koji pripadaju s različitim grupama od nas mogu imati ista mišljenja kao i mi sami.

Treća korisna metoda može biti i proces rekategorizacije, koji se odnosi na promišljanje o tome koje su nam karakteristike, tj. kategorije zajedničke s osobom o kojoj potencijalno imamo određene predrasude ili stereotipe. Ovu metodu najbolje možemo prikazati primjerom. Stoga, zamislite sljedeće: Zamislite da se odvija napeta utakmica Dinamo – Hajduk. Na tribinama navijaju s jedne strane navijači Dinama s druge strane Hajduka. Na jednom dijelu tribina navijači suparničkih timova sjede jedan pored drugoga. Zamislite da jedan do drugoga sjede navijač Dinama i Hajduka i krenu razgovarati pa shvate da su obojica učitelji razredne nastave, imaju trideset godina i najdraže jelo im je slavonska pizza. Dakle, iako navijaju za različite momčadi, vide se kao muškarci iste dobne skupine, zanimanja, a i preferencije u hrani. Ako istaknemo takvu kategorizaciju, navedeni muškarci će manje osjećati negative predrasude jedan prema drugome jer prepoznaju da zapravo imaju stvari koje su im zajedničke te se time osjećaju „bliže“ jedan drugome.

Nadalje, ponekad i mi možemo, bili veliki ili mali, utjecati na loša ponašanja ljudi u svojoj okolini – posebice svojih prijatelja. Navedeno možemo učiniti tako da im primjerice ukažemo kako nije u redu da se prema nekome odnose na takav način, jer kada i prijatelji kažu da rade nešto što nije u redu, veća je vjerojatnost da će se zapitati i promišljati o takvom ponašanju, te posljedično tome možda shvatiti kako isto nije u redu.

Međutim, jedna od najvažnijih metoda smanjenja negativnih predrasuda i stereotipa jest stjecanje informacija, tj. učenje o objektu naših predrasuda. Ona poslovica „znanje je moć“ je izrazito korisna u ovom pogledu jer najbolje ruši predrasude i stereotipe. Zbog neznanja, tj. nedostatka je vjerojatnije da ćemo donijeti pogrešne zaključke i popuniti određene rupe u svom znanju informacijama koje nisu provjerene. Stoga, nakon osvještavanja svojih predrasuda i stereotipa, upoznajte nešto više o objektima vaših predrasuda – vjerojatno je da ćete se iznenaditi koliko ste bili na krivom putu!

Nadamo se da će Vam ove smjernice pomoći u smanjenju štetnih i negativnih predrasuda i stereotipa. Zapamtite „znanje je moć“ i zajedno možemo učiniti svijet oko sebe ljepšim i manje osuđujućim mjestom! 🙂

Vaš Centar Luka Ritz